Djeca i okoliš
Djeca predstavljaju najzdraviji, ali i najranjiviji dio populacije. Dječji organizam intenzivno raste i razvija se, a to je praćeno intelektualnim i emocionalnim razvojem. Kako bi dijete u svakom od tih područja moglo ostvariti svoj maksimalni potencijal, potrebno mu je osigurati najbolje moguće životne uslove i sigurno okruženje. Stoga je ulaganje u zdravlje djece jedan od najbitnijih elemenata ljudskog i ekonomskog razvoja. Zdrava djeca imaju najbolje šanse za postizanje i zadržavanje zdravlja u budućnosti, produktivan i ispunjen život.
Nakon porodičnog doma, dječji vrtići su najvažnije mjesto u kojem borave djeca predškolske dobi. U predškolskim ustanovama djeca u prosjeku provedu 4 do 5 godina života, od 5 do 10 sati na dan i to u vrijeme intenzivnog psihičkog i fizičkog rasta i razvoja. Da bi dijete raslo sretno i zadovoljno i kako bi razvilo sve svoje potencijale potrebno je i u vanporodičnom okruženju osigurati kvalitetnu sredinu.
Odlučujući faktori razvoja djeteta su socijalna sredina, kvaliteta odgoja i okruženje. Dječji vrtići su mjesta gdje se djetetu posvećuje posebna pažnja te predstavljaju bitnu odrednicu odgoja i obrazovanja. Nepovoljni uslovi u okolišu mogu doprinijeti nastanku niza zdravstvenih problema, uključujući infekcije gornjih disajnih puteva, alergijske reakcije, glavobolje, zarazne bolesti, upale oka, umor, glavobolje i ozljede. Faktori okoliša koji mogu negativno uticati na zdravlje djece su kvaliteta zraka zatvorenih prostora, zdravstvena ispravnost vode za piće, nepravilna prehrana, zdravstveno neispravne namirnice, neprimjereni standardi u graditeljstvu i upotreba neodgovarajućih građevinskih materijala, opasne hemijske tvari, buka i vibracije, te nedovoljno kretanje djece.
Uticaj kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama na razvoj djece
Loš kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama ima brojne negativne efekte na zdravlje uopšte, a posebno na respiratorno zdravlje, prisustvom specifičnih zagađivača zraka iz različitih izvora. Dokazi su objavljeni u naučnoj literaturi, kao i u političkim deklaracijama, koje daju smijernice i strategije za poboljšanje kvaliteta zraka. Izričito naglašavaju, da je, čist zrak osnovni uslov za zdrav život i dobro funkcionaisanje organizma. Kao osnovni ciljevi zaštite javnog zdravlja ističu se zaštita od štetnih efekata izlaganja zagađenom zraku u zatvorenom prostoru i mjere eliminacije ili smanjenja na minimum izloženosti poznatim zagađivačima. Zatvoreno okruženje u obdaništima i školama predstavlja poseban razlog za zabrinutost, jer djeca su posebno osjetljiva grupa stanovništva. U Europi, više od 64 miliona učenika i studenata i skoro 4,5 miliona nastavnka provodi mnogo sati dnevno u obdaništima i školama. Postoji mnogo dokaza o potencijalnim štetnim efektima zagadjenja zraka, koji se mogu naći u ovim sredinama, bilo porijeklom iz okolnog atmosferskog zraka ili proizvedeni od materijala za grijanje, hlađenje, ventilaciju. Prisustvo zagađujućih materija u obdaništima i školama može uticati na rast i razvoj djece, njihov edukativni process, kao i na njihov kulturni i društveni razvoj.
Analizom rezultata raznih projekta i dokumenata potvrđeno je da kvalitet zraka u obdaništima i školama veoma važno pitanje i ima uticaj na zdravlje djece i na pojavu respiratornih problema kod djece koja boluju od astme i alergija. Rezultati različitih projekta pokazuju da zagađenost zraka u obdaništima i školama može imati različito porijeklo (iz ambijentalnog prostora i okoline), prirodu (fizičke, hemijske i biološke čestice) i može poticati iz različitih izvora (procesi sagorijevanja – grijanje npr, ili iz građevinskog materijala koji je korišćen). Zagađivači zraka su pronađeni u prostorijama i učionicama u koncentracijama koje prevazilaze preporuke SZO, što može štetno uticati na zdravlje predškolske i školske djece. Različiti rezultati potvrđuju i da je u predškolskim i školskim objektima često loš kvalitet zraka izazvan lošom lokacijom, izgradnjom i održavanjem zgrade, neadekvatnim čišćenjem, održavanjem, nedovoljnom ventilacijom i slično.
Uticaj buke u zatvorenim prostorijama na razvoj djece
U današnje doba buka je jedan od neželjenih učinaka kojemu treba posvetiti veliku pažnju. Buka se prema izvješćima SZO (Svjetske zdravstvene organizacije) uz onečišćenja vode i zraka ubraja u tri najopasnija onečišćivača ljudske okoline. Ona se nalazi na svakom koraku, u kućnom okruženju, na ulici, na radnom mjestu ali i predškolskim i školskim objektima. Kao takva može djelovati štetno. Buka ima svoje kratkoročne i dugoročne učinke. Kratkoročno može utjecati na koncentraciju i smanjiti radnu sposobnost pojedinca, dok dugoročno može uzrokovati raznolike ozbiljne bolesti. Buka sama po sebi ima znatno veće posljedice po ljudsko zdravlje u odnosu na samo oštećenje sluha. Sluh, naravno, prvi strada. Sve je više istraživanja koja govore kako život u preglasnom okruženju nanosi štetu cijelom organizmu. Svrha mjerenja buke je prvotno dobivanje tačnih i pouzdanih podataka koji će vjerodostojno prikazati realan nivo buke. Također, služi i ocjenjivanju buke kao jednog od štetnih faktora u određenoj sredini gdje se ispituje. Kako bi se smanjile štetne posljedice koje može uzrokovati buka potrebno je provesti mjerenja radi utvrđivanja razine buke na mjernom mjestu i odlučivanju koje će se mjere primijeniti kako bi se smanjila opasnost po zdravlje.
U predškolskim se ustanovama, osim buke vanjskih izvora i kvalitete same građevine, razmatra buka svakodnevnog boravišta za djecu te buka na radnom mjestu za odgojatelje. Buka velikog broja djece predstavlja stres i za djecu i za odgojitelja. Djeca su podložnija uticajima buke iz više razloga: slušni sistem još je u razvoju, tokom rasta prolaze kroz razvojne faze učenja, nedostaje im način prepoznavanja/odbrane od štetnih utjecaja te provode vrijeme u zadanim, potencijalno štetnim uslovima (vrtić, škola, grad, saobraćaj) za koje nemaju mogućnosti izbora. Prema SZO, više od 20 istraživanja dokazuju kako buka negativno utječe na učenje, jer između ostalog kognitivni razvoj predškolske djece direktno zavisi o buci okoline. Što su djeca izloženija većim nivoima buke kod kuće, pokazuju manji stupanj kognitivnog razvoja. U Bosni i Hercegovini ne postoje smjernice i sistemske mjere za projektovanje akustike prostora.